U sklopu ERASMUS + projekta IN+ – Mogućnosti učenja za digitalnu pismenost niskokvalificiranih radnika, Učilište Studium, kao projektni partner, bilo je zaduženo za provedbu istraživanja u Hrvatskoj. Prikupljeni su podaci iz četiri odvojena izvora (anketa za poslodavce, anketa za radnike, polustrukturirani intervjui s poslodavcima i fokusne grupe s radnicima), koji zajedno daju realnu sliku o tome kako se digitalni alati koriste u svakodnevnom životu.
Što su rekli poslodavci
Istraživanja pokazuju kako većina poslovnih subjekata koristi osnovne digitalne alate, dok je manji broj njih dosegnuo visoku razinu digitalne zrelosti. Osnovne vještine poput rada na računalu, korištenja e-maila i interneta prepoznaju se od strane poslodavca kao ključne i gotovo neizostavne. Od radnika se očekuje dobro poznavanje Office alata. Najveći izazovi vezani su uz korištenje specijaliziranih industrijskih alata, kao i uz internetsku sigurnost i zaštitu podataka. Poslodavci potvrđuju kako kandidati za posao često imaju određene nedostatke u vezi s digitalnim kompetencijama. Usavršavanja/obuke se u mnogim poduzećima još uvijek ne provode sustavno. Poslodavci očekuju kako će u sljedećih 3 do 5 godina korištenje digitalnih vještina postati obvezno, s posebnim naglaskom na umjetnu inteligenciju i kibernetičku sigurnost. Intervjui s poslodavcima dodatno su potvrdili tezu kako se niskokvalificirani radnici u Hrvatskoj suočavaju s rastućim pritiskom prilagodbe digitaliziranim radnim okruženjima, čak i u sektorima koji su tradicionalno bili vezani uz ručni rad.
Što su rekli radnici
Istraživanja ukazuju na izraženi jaz između osnovnog korištenja tehnologije i naprednijih digitalnih kompetencija. Dok radnici aktivno koriste pametne telefone za komunikaciju i društvene mreže, njihovo samopouzdanje i praktične vještine potrebne za profesionalne i obrazovne svrhe vrlo su ograničene. Radnici izražavaju interes za dodatnom edukacijom, najčešće ističući potrebu za stjecanjem praktičnih vještina poput rada u MS Office programima, korištenja internetskih usluga i usvajanja osnovnih znanja o sigurnosti na internetu. Pokazuju snažnu motivaciju za učenje, ali se suočavaju s jasnim preprekama koje je potrebno rješavati kroz podršku i prilagođene programe osposobljavanja.
Preporuke i daljnji koraci
Na temelju nalaza, projekt IN+ nastavlja s razvojem prilagođenih kurikuluma i edukativnih materijala za niskokvalificirane radnike. Cilj je osnažiti radnike u korištenju digitalnih alata, povećati njihovo samopouzdanje i kompetencije, te ih pripremiti za bolje prilike na tržištu rada. Istraživanje jasno pokazuje da postoji digitalni jaz između osnovnog korištenja tehnologije i profesionalnih digitalnih kompetencija. Iako sudionici aktivno koriste pametne telefone i društvene mreže, njihovo samopouzdanje i praktične vještine za profesionalnu i obrazovnu primjenu tehnologije ostaju ograničene. S druge strane, postoji snažna motivacija za učenjem, koju projekt IN+ podržava kroz prilagođene i praktične programe obuke, doprinosivši digitalnoj i gospodarskoj inkluziji niskokvalificiranih radnika.
Cijelu analizu možete pogledati na sljedećoj poveznici – Nacionalni izvještaj Hrvatska
